Kroz kritičke urbanističke šetnje učili smo kako na prostor gledati na drugačiji način. Istim onim očima kojima svakog dana promatramo gradsko okruženje, sada fokusirani na otkrivanje problema i potencijala. Šećući od točke do točke – u početku od Konta, kroz Ružićevu, preko Hartere pa natrag kroz Vodovodnu ulicu, a kasnije i kroz druge riječke kvartove – tražili smo mogućnosti za razvijanje prostora i pronalazili neočekivana mjesta skrivena od svakodnevnih pogleda. Putem smo definirali probleme pojedinih lokacija i potaknuli jedni druge na zamišljanje, iscrtavanje vizija promijenjenog grada. Grada čije ulice žive, grada koji ima neposredan pristup vodi, grada koji koristi svoje prostorne resurse na kreativne načine, na korist svim građanima.
Upravo se pristup vodi i doticaj grada s rijekom Rječinom pokazao posebno važnim u kontekstu suvremenog grada orijentiranog prema zelenim politikama. Rječina koja se proteže središtem grada, između kanjona, zgrada, napuštene industrije i parkirališta, uglavnom neprimijećena. Rječina koja je nekada imala ključnu ulogu u razvoju grada, a danas smo suočeni s nedostatkom mogućnosti za život uz rijeku. Zato smo usred vrućeg srpnja organizirali interdisciplinarnu radionicu jednostavno nazvanu „Rječina“ kroz koju smo tražili odgovore na goruća pitanja: Kako rijeka može postati živa? Može li postati okupljalište – kako ljudi, tako i flore i faune? Što zamišljamo na ovom prostoru, imajući na umu lokalnu i globalnu dimenziju života uz vodu? Kroz 4 dana (od 21. do 24. srpnja 2022.) trinaestero sudionika, pristiglih iz različitih gradova, struka i pristupa, radilo je na aktivaciji prostora uz vodu. S naglaskom na osobni istraživački pristup te direktni kontakt s Rječinom, tražili smo kako ju približiti gradu. U tome nam je pomogla i suradnja s udrugom Spasimo Ričinu uz koju smo otkrili brojne zanimljivosti o povijesti, razvoju i bioraznolikosti riječnih prostora. Arhitektica Breda Bizjak, arhitektonski ured SKROZ, umjetnik Igor Eškinja i arhitekt Vili Rakita održali su prezentacije vlastitih radova povezanih s temom života uz vodu i uređenja obala rijeka.
Nastali radovi ostvareni su kroz različite medije: od crteža, razglednica i plakata preko sakupljenih fragmenata do performansa i uporabnih umjetničkih instalacija. Upravo nam je različitost pristupa i interesa pomogla u zamišljanju svega onoga što bi Rječina mogla biti te je radionica rezultirala oprostorenjem pristupa rijeci i izložbenim prostorom na vodi. Za dvije izložbene lokacije kreirani su elementi urbane opreme: komunalni stol, klupe, stolice, uz pomoć kojih je stvorena „gradska plaža“ – scenografija novog života uz vodu.
Za novo izdanje Našeg lista pisala je Ana Orlić, članica Sekcije i Društva arhitekata Rijeka