Jezikom hrvatskog zakona, mjesni odbor predstavlja oblik neposrednog sudjelovanja građanki i građana u odlučivanju o lokalnim poslovima. U teoriji, mjesni odbor je idealni alat. No, u hrvatskom kontekstu, on postepeno gubi snagu i legitimitet. Umjesto živih centara i mjesta zajednički donesenih odluka o razvoju susjedstva, postojeći oblici mjesne samouprave ne nude moć istinskog utjecaja čak ni na male, ali važne promjene u svakodnevnom životu svojih stanovnika.
Za nas, mjesni odbor predstavlja ideju idealnog grada. Jer, upravo jaki mjesni odbori, koji istinski okupljaju susjedstvo, neki grad čine – gradom. Od 2020. do 2022. godine, bavili smo se načinima kreativnog preuzimanja njihovih formalnih narativa, uloga i djelatnosti. Lokaliziranim projektima na četiri područja grada Rijeke osmišljavali smo nove oblike udruživanja i djelovanja na mikro-razini, stvarajući uvjerljive i zaokružene argumente za dubinsku, regenerativnu i participativnu promjenu lokaliteta.
Naši neformalni, izmišljeni mjesni odbori stvaraju nove granice u urbanom tkivu – unutar kojih su smješteni određeni prostori, zajednice, potrebe i potencijali te unutar kojih se traže resursi za particiaptivni razvoj istog uz zdravi dijalog s gradskim tijelima. Naši mjesni odbori raznih su mjerila i specifičnosti. Od zapuštene i onečišćene zone bivše Tvornice papira, preko jedne posebne ulice u centru grada te beživotnog, betonskog trga, do čitavog radničkog naselja na periferiji Rijeke.
MO Hartera
Naš prvi i najstariji mjesni odbor okupio se 2020. godine, a oživio kroz više od 100 javnih događanja, 30 lokalnih i međunarodnih partnera i 4000 posjetitelja – s ciljem povezivanja susjeda, inicijativa i organizacija oko budućnosti najpoznatijeg zapuštenog potencijala Rijeke. Od zatvaranja 2005. godine, Tvornica papira Rijeka i njene susjedske ulice marginalizirane su i zaboravljene od strane lokalnih vlasti, ali i građana. Zato smo pokrenuli Mjesni odbor Hartera – malim koracima do živog kvarta.
MO Kružna
Kružna ulica važan je dio riječkog alternativnog i inkluzivnog identiteta. U njoj žive brojne udruge i mala zajednica susjeda – s brojnim i zanimljivim nesuglasicama. Kružna ima dugi popis problema. Prije svega, ona je mračna, prljava i prevrtljiva. Kroz kulturne i zelene aktivnosti osvježili smo ulicu, pomladili njenu energiju i povezali njene stanovnike – stalne, ali i privremene. Kružnu smo, s vremena na vrijeme, pretvarali i u najbolji riječki restoran na otvorenom. Na više od 30 događanja okupili smo 15 lokalnih i međunarodnih partnera, 1000 posjetitelja te 100 volontera. Ulicu smo opremili novim urbanim namještajem, friško oslikanim podovima te stotinjak biljnih vrsta. Zato smo osnovali Mjesni odbor Kružna – malim koracima do pristojne ulice.
Nedavno smo zakoračili u novi projekt «Da Kružna ne bude tužna», financiran u okviru programa Europske snage solidarnosti. Cilj nam je, zajedničkim snagama, pronaći najbolje rješenje ua probleme Kružne ulice koje ćemo potom testirati i implementirati. O čemu se radi? Možda o zagovaračkoj kampanji, možda o prostornoj intervenciji, a možda o javnom događanju. Projekt završava u svibnju 2023. godine. Ukupni iznos bespovratnih sredstava jest 6.888,00 EUR. Tim projekta čine Marin Nižić, Mara Prpić, Vili Rakita, Lucia Majica i Tanja Blašković, a njihova je mentorica Nina Majcan Šprajc.
MO Tesla
Trg koji, zapravo, uopće nije trg, a u isto je vrijeme najveći trg u Rijeci. Bio je bujni park i veselo igralište, pa slučajno i privremeno jezero. Sada je ravni, betonski krov garaže ispred osnovne škole. Kada na drugim riječkim trgovima zađe sunce, ovdje ga još ima. Kada su drugi riječki trgovi prazni, ovaj sigurno nije. Ovdje smo već koju godinu. Trudimo se naći dijeljenu budućnost Klobučarićevom trgu. Miješali smo razne aktivnosti i uključivali djecu, susjede te razne građanske inicijative. Vrijeme je da Rijeka dobije novi, a zapravo i prvi zeleni trg. Zato smo osnovali Mjesni odbor Tesla – malim koracima do uređenog trga.
MO Škurinje
Starosjedioci Škurinja njegove su radničke, doseljeničke obitelji. Kada su preuzimali ključeve svojih stanova, naselje nije imalo ijedno stablo, igralište ili klupu. Imalo je samo okolnu šumu. Kroz povijest naselja, upravo su oni ozelenili naselje, zauzeli javni prostor te sami postepeno gradili kvalitetnije uvjete za život. Javni prostor svojeg kvarta koristili su kao produžetak doma – opremajući ga improviziranim namještajem, stvarajući prečace, režući ograde, preuzimajući nogostupe te skladišteći građevni materijal i drva za ogrijev. Na prvi pogled, Škurinje je tipično i dosadno radničko naselje, brojeći oko 4000 stanovnika. Zapravo je dosta neobično. Visinske razlike unutar naselja dostižu i sto metara, na svakom koraku buja čudnovato zelenilo, velik dio stanovnika čine penzići, a zajednice danas baš i nema. Škurinje trebaju novi smjer. Zato smo osnovali Mjesni odbor Škurinje – malim koracima do pravog pravcatog naselja.
Projekt Motivate to Create kombinira participativne umjetničke prakse s projektima društvenog djelovanja kako bi stvorio skup resursa za neformalno obrazovanje odraslih u lokalim zajednicama.
Motivate to Create
Motivate to Create je dvogodišnji projekt, sufinanciran sredstvima programa Erasmus+, koji kombinira participativne umjetničke prakse s projektima društvenog djelovanja kako bi stvorio skup integriranih edukativnih aktivnosti, alata, resursa i programa za neformalno obrazovanje odraslih u lokalnim zajednicama.
Motivate to Create istražuje metodologiju projekata društvenog djelovanja koji spajaju učenje, kulturnu participaciju i razvoj zajednice s participativnim umjetničkim praksama. Kroz konzultaciju s umjetnicima, edukatorima i stručnjacima koji rade u zajednici iz Ujedinjenog kraljevstva, Italije, Španjolske, Hrvatske i Slovačke, razvijamo inovativne metodologije, tehnike i edukativne resurse, a sve kako bi participativni projekti aktivno doprinosili učenju u zajednici. Rezultati projekta obuhvaćaju niz javno dostupnih resursa – metodološki okvir, online edukativne materijale i ‘džepni vodič’ za voditelje projekata u zajednici.
Partneri: Rinova (UK), MateraHub (IT), CEPS Projectes Socials (ES), Urbani Separe (HR), Regionalna Rozvojova Agentura Senec-Pezinok (SK), Rosetta Art Centre (UK)
Kroz projekt Creative Agora potičemo profesionalni razvoj ‘umjetnika kao edukatora’ u lokalnoj zajednici.
Creative Agora
Projekt Creative Agora usmjeren je na poticanje profesionalnog razvoja ‘umjetnika kao edukatora’, koji kroz razne neformalne obrazovne aktivnosti, posredstvom participativne umjetnosti i kreativnog izražavanja u lokalnim zajednicama, doprinose povećanju kvalitete života te promiču građansko sudjelovanje i inkluziju osoba koje se nalaze u nepovoljnom društvenom i ekonomskom položaju. U okviru projekta razvijaju se inovativni edukativni materijali za razvoj potrebnih znanja i vještina ‘umjetnika edukatora’ u kontekstu formalnog i neformalnog obrazovanja odraslih kroz djelovanje u lokalnim zajednicama. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Erasmus+.
Partneri: Folkuniversitetet Stiftelsen Vid Lunds Universitet (SE), Fundacja ARTeria (PL), Rinova Málaga (ES), Urbani Separe (HR), Dimitra Education & Consulting (GR), UNI’SONS (FR), PRO PROGRESSIONE KULTURALIS (HU)
Projekt RegenerAction vodi nas u istraživanje potreba za razvoj nastajućeg profesionalnog profila ‘Urban Community Builder-a’, koji konkretno doprinosi kolektivnom procesu urbane regeneracije diljem Europe kreiranjem resursa za jačanje kapaciteta, ali i zagovaračkog dokumenta usmjerenog donositeljima odluka.
RegenerAction
Projekt RegenerAction usmjeren je na proces urbane regeneracije i istraživanje profila tzv. ‘Urban Community Builder-a’, odnosno onih koji konkretno doprinose kolektivnom procesu urbane regeneracije. Iskustva su različita na razini europskih država – u nekim se slučajevima radi o aktivistima, u drugim pak o profesionalcima, a u oba slučaja upitno je koliko ovaj profil zahtjeva razvoj različitih kompetencija. Radi se o novom i kompleksnom profilu koji je sve potrebniji na europskoj razini, posebno u kontekstu rastućeg interesa za urbanu regeneraciju, ne samo kao alata za uljepšavanje prostora, već i kao pravog alata za angažman u zajednici. Projekt ima za cilj analizirati profil i potrebe te razviti i provesti edukacijske aktivnosti usmjerene jačanju kapaciteta. Namjera je i osigurati vidljivost ovog profesionalnog profila u nastajanju, imajući u vidu perspektivu održivosti, otpornosti, participacije i društvenih inovacija, kroz zagovarački dokument usmjeren senzibilizaciji kreatora lokalnih politika. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Erasmus+.
Partneri: Institut de recherche et d’innovation (FR), Universidade de Evoram (PR), MateraHub (IT), Asociación Valencia Inno Hub (ES), Urbani Separe (HR)
Rječnik
Rječnik je alat za prepričavanje i djelovanje. Sačinjen je od točaka označenih na karti, pridruženih opisima. Njegove točke opisuju važne povijesne, prostorne, političke ili društvene aspekte područja te označavaju lokacije na karti koje se smatraju potencijalnim izvorištima budućeg razvoja. Na taj način, rječničke toče prerastaju uvriježene narative te postaju mjesta stvaranja i okupljanja. U prvom redu, služi kao novi narativ koji obuhvaća određeni prostor kojemu daje okvir i definira ga kao cjelinu. U drugom, ne manje važnom, služi kao poziv u šetnju ili vožnju biciklom, istraživanje i povezivanje.
1) Pronalaženje riječi i značenja
Pronađite mjesto ili mjesta koja želite označiti. Što čini to mjesto posebnim, jedinstvenim, problematičnim ili inspirativnim? Je li to poseban pogled, ptičji cvrkut, povijesni događaj, trenutačno stanje ili buduća prijetnja? Na koji je način to učitano u prostor i kako ćete to prevesti svojoj publici? Možete li pronaći savršeno mjesto koje ćete pridružiti svojoj riječi?
2) Produkcija
Sada imate mjesto i riječ. Kako ju opisati? Počnite prikupljanjem znanja, razgovarajte sa susjedima i ljudima koji su povezani s mjestom ili riječju. Otiđite do arhiva ili nazovite nekoga po preporuci. Počnite s pisanjem Rječnika, kojeg ćete postupno kratiti i sažimati. Ne brinite se, sve što odbacite možda postane budući izvor za nešto veće i opsežnije! Postoji li kakav dijalektizam kojim se ponosite u svojem domu? Upotrijebite ga! Postoje li kakve šale, tradicije ili obilježja koja definiraju vašu zajednicu? Iskoristite ih! Hoćete li nasmijati i starije generacije i hoće li i djeca razumjeti? Može li cijela obitelj uživati u vašem sadržaju? Što točno želite prenijeti i što želite da čitatelji upamte? Također, razmislite o prostornosti vašeg Rječnika. Kakav će biti dizajn? Koje elemente mora sadržavati? Što će ga učiniti vidljivim ili kako će se stopiti s okolinom, ako je to vaš cilj? Je li on privremen ili trajan, dotjeran ili improviziran? Tko i kako će ga producirati? Koliko će to koštati?
3) Provjere, provjere!
Spriječite stvaranje problema koje ne želite imati. Je li vam potrebno službeno odobrenje za postavljanje oznaka na željenim lokacijama? Trebate li kontaktirati s nadležnima, konkretnom firmom ili stanarima određene zgrade? Upoznajte se s lokalnim administrativnim, baštinskim i urbanističkim kontekstom.
4) Izdavanje Rječnika
Vrijeme je da svoj Rječnik podijelite s drugima. Kako ćete to učiniti? Prostorno, u tiskanom obliku ili kroz razgovor? Jeste li ljudima ponudili načine i alate da se priključe vašoj inicijativi? Objasnite drugima zašto je važno da se priključe. Stvarajući Rječnik zajednički, mjesto, priča ili problem postaju zajednički i razmuljiviji. Stvorite Rječnik koji će ljudi prisvojiti.
5) Što je uopće Rječnik?
U gradu Rijeci možda je imalo smisla da Rječnik izgleda tako kako izgleda. No, kako bi on izgledao u Parizu ili Tbilisiju? U snijegom pokrivenom selu ili mediteranskom gradu? Što je uopće rječnik? Može ga se definirati jedino kao slijed objašnjenja određenih riječi. Pronađite medij koji najbolje odgovara vašoj zajednici. Nađine ono što je prirodno!
Marenda
Možda znate da često kuhamo. U restorane smo privremeno pretvorili Kružnu i Vodovodnu ulicu, Klobučarićev trg, te Novo naselje na Škurinju. Oko stola okupljamo susjede i prijatelje. Zajedno mijesimo tijesto, čekamo da zavrije voda i peremo tanjure. U tome toliko uživamo da bismo htjeli da cijela Rijeka postane marendarij. Stvarno je jednostavno, pa – evo kako možeš i ti:
1) Mjesto
Marenda se može odviti bilo gdje, ali nekako je važno da to ipak bude javni prostor. Tada se kuhanje, ali i blagovanje, sele iz udobnosti doma u mjesta koja svi dijelimo. Parkove, trgove i ulice. Parkirališta i tržnice. Dobro razmisli o lokaciji na kojoj želiš okupiti zajednicu. Jer, često upravo ona, zajedno s ljudima koji žive oko nje, može inspirirati recept. Možda je pored kvarta urbani vrt sa svježim pomidorima koji su taman u sezoni, a možda sve što trebaš možeš pronaći na tržnici pred kraj radnog vremena. Sama lokacija može te navesti i na to kakvu atmosferu ćeš stvoriti. Nekad dugački stol za kojim sjede baš svi, a nekad mali romantični restoran na otvorenom.
2) Ljudi
Pa tko će sve to pojesti? Oko mjesta kojeg privremeno pretvaraš u restoran zasigurno žive neki ljudi. Razmisli kako ćeš ih pozvati. Hoćeš li im pokucati na vrata, predstaviti svoje ideje plakatom ili se samo nadati da će im miris hrane doputovati do prozora? Marenda je mjesto okupljanja, jer hrana spaja. Svakako nećeš kuhati bez drugih. Pronađi ljude koji dijele tvoj entuzijazam – to mogu biti tvoji prijatelji, ljudi koji baš vole kuhati, susjedi koji se vesele promjenama u svome kvartu.
3) Razgovor
Svako mjesto ima barem jedan problem. Imaj to na umu kada biraš na njemu marendati. Jer, dok kuhaš i jedeš s drugima, otvaraš prostor za razgovor. Iskoristi to. Marenda je mjesto druženja, jer hrana spaja. Uz dobar pjat lakše se razgovara o problemima i potencijalima nekog mjesta, a uz puni želudac još lakše dolazi do rješenja. Marendati znači sprijateljiti se sa svima. Izradi plakate, kucaj na vrata, sjedni u parku i razgovaraj s ljudima na ulici. Podijeli svoje namjere i motivaciju. Neka to bude razumljivo svima. Možda će na kraju doći samo petero zanesenjaka, ali nemoj odustati, jer svjedočiš zajednici u nastajanju. Svjedočiš razvoju, sažimanju i proširivanju, sa svakim novim jelom.
4) Logistika
Kuhati ipak nije samo tako. Razmisli što ti je sve potrebno. Odakle ćeš nabaviti namirnice, imaš li dovoljno pribora za jelo, je li ti potrebna struja? Koliko stolova i stolica trebaš? Kako ćeš urediti svoj novi restoran?
Ćakula
Ćakula predstavlja parlamentarne sjednice fiktivnog mjesnog odbora – ili bilo koje druge zajednice u nastajanju. Vremenski i prostorno privremenog karaktera, okuplja pojedince različitih društvenih i dobnih skupina oko konkretnog pitanja u specifičnom prostornom kontekstu koji je često i sam povezan s tematiziranim pitanjem. Prije svega, Ćakula je sama po sebi topla riječ. Znači opušteno razgovarati o svemu i ničemu, nasmijati se do suza i sastati se sa starim prijateljima.
1) (Meta)fizička lokacija
Možete krenuti na ovo putovanje na dva načina – pronalaskom lokacije ili utvrđivanjem problema. Najčešće su ove dvije stvari povezane te tvore specifičan kontekst. Ako odaberete lokaciju, razmislite o prostornoj, političkoj ili socijalnoj problematici. Ako odaberete drugi način, pronađite ugroženu zajednicu, marginalizirane glasove koji se ne čuju i pronađite one kojima je potrebna skrb, bile to osobe ili kulturno-prirodna baština. Kako u tom kontekstu možete pomoći da se donesu promjene? Kako biti nenametljiv u odnosu na krhku zajednicu ili prostor? Kad je riječ o Ćakuli, sve se svodi na kontekst. Kako pretočiti specifične, ponekad apstraktne i složene probleme u razgovore koji su razumljivi svima? Tko bi trebao sudjelovati u tim razgovorima? Susjedi, gradske vlasti, lokalne inicijative, djeca, psi, pčele ili drveće?
2) Davanje obećanja
Izvesti Ćakulu znači dati obećanje. Lokacija koju želite preobraziti, zajednica koju želite razumjeti i problem koji želite rješiti trebaju vas na duge staze. Ćakula je proces koji podrazumijeva vašu posvećenost. Nemojte sami! Neka svatko bude upoznat s vašim idejama i nadahnite druge da vam se pridruže u ostvarenju ciljeva. Pronađite ljude koji dijele vaš entuzijazam – to mogu biti vaši prijatelji, ljudi koji žive uokolo lokacije na kojoj želite raditi ili pak inspirativni pojedinci iz vašeg grada. Zajedno morate dati obećanje svim mjestima, ljudima i idejama koje otkrijete tijekom Ćakula. Obećajte im da ćete pronaći prostor i način da njihove potrebe, probleme i ideje učinite vidljivima.
3) Zajednica u nastajanju
Realizirati Ćakulu znači sprijateljiti se sa svima. Izradite plakate, kucajte na vrata, sjedite u parkovima i razgovarajte s ljudima na ulici. Budite otvoreni, podijelite svoje namjere i motivaciju. Neka to bude razumljivo svima. Slušajte one na koje utječe problem kojeg želite riješiti – imajte ih na umu prilikom pripreme, komunikacije i razrade razgovornog formata. Doći će dan za vašu prvu Ćakulu. Možda će doći petero zanesenjaka. Nemojte odustati jer svjedočite stvaranju zajednice. Svjedočite razvoju, sažimanju i proširivanju sa svakim novim razgovorm kojem ste domaćin.
4) Biti domaćin
Postoje li logističke potrebe o kojima treba razmisliti da biste realizirali Ćakulu? Gdje će se ljudi okupiti i hoće li ih netko dočekati? Hoće li starije osobe pronaći stolicu na koju će se udobno smjestiti? Zdjelica s vodom za pse iz susjedstva, megafon, bodrenje sramežljivih ili toplo svjetlo kad padne mrak? Tko će biti moderator i pobrinuti se za to da se svih dobro čuje? Jeste li pripremili pitanja ili rezervni plan? Ćakula podrazumijeva fluidno okruženje i dinamičan razgovor čije je ishode teško predvidjeti. Budite otvoreni i slušajte, neka vas vode glasovi sudionika.
5) Dokumentacija!
Razgovori između različitih skupina ljudi mogu postati zbrkani, glasni i poprilično teški za praćenje. Prije razgovora, razmislite o načinu na koji ćete zabilježiti i čuti što drugo govore i osjećaju. To može biti audio ili video snimka, transkript ili skica. Nakon Ćakule, pronađite mirno mjesto i vrijeme za evaluaciju razgovora. Što bi mogli biti bolje idući put? Postoji li kakva nova metoda koju valja primijeniti? Ili biste, možda, mogli unaprijediti postojeće? Dokumentirajte sve, kako najbolje znate. Divno je podijeliti zajednički stvoreno znanje sa svijetom!
6) Eksperiment!
Jedan dan možete prošetati i pritom ćakulati, a drugi zajedno zaplivati u obližnjoj rijeci. Možete skakutati za vrijeme razgovora, glasno izvikivati svoje ideje ili voditi razgovor ležeći zatvorenih očiju. Ćakula se zapravo svodi na osjećaj, a ne na fiksne parametre. Riječ je o osjećaju pripadnosti i zajedništva. Rješavanju postojećeg problema, na razini zajednice.